Svečanosti su započele zajedničkom svetom misom u prepunoj katedrali Sv. Fridolina (Fridolinsmünster). Tradicionalno, već više od pola stoljeća, jedno od čitanja na blagdan Sv. Fridolina uvijek se odvija na hrvatskom jeziku. Ni ove godine nije bilo drugačije. Čitanje je pročitala Snježana Josipović, koja je istaknula da je sretna što može aktivno sudjelovati u svetoj misi. Posebno je značajno što su Hrvati sudjelovali ne samo u misi, već i u svečanoj procesiji koja je prošetala gradom Bad Säckingen.
Svetu misu predvodio je biskup Chura, msgr. Joseph Maria Bonnemain, u koncelebraciji s još desetak svećenika. U svojoj propovijedi, biskup Joseph Maria Bonnemain istaknuo je da su postojala vremena kada je blagdan Sv. Fridolina u Bad Säckingenu bio izraz bujnosti i radosti, ali da danas, nažalost, ne živimo u takvim vremenima.
S tim u vezi, njegova propovijed poprimila je suvremeni ton. Biskup se upitao što je moglo potaknuti Sv. Fridolina da napusti svoju domovinu i nastani se u stranom kraju: - Fridolin je bio vođen velikom nadom. Nadom da čovjek Kristovu ljubav nosi u srcu. Kao kršćani, svi smo pozvani biti slika te nade, rekao je biskup.
Biskup je naglasio da vjera ljude poziva da budu dio veće zajednice i da svoju vjeru izdižu iz okvira privatnih života. Nije riječ o „titanskom zadatku“ odražavanja Isusovih djela, već o svakodnevnom slijeđenju poziva vjere kako bi se oduprli izazovima i kušnjama svakodnevice. Nadahnut riječima Majke Terezije, Bonnemain je formulirao moto koji ovu misiju prenosi u praksu: „Gospodine, pošalji mi nekoga za koga se mogu brinuti.“
Nakon svete mise, proslava se nastavila u dvorani crkve Svetog Križa u Bad Säckingen, gdje su se Hrvati okupili na zajedničkom ručku. Druženje je bilo ispunjeno veseljem uz folklorni program. U goste su došli članovi Hrvatskog kulturnog društva iz Basela i Züricha, kao i glazbeni sastav „Alkari“ iz Züricha, koji su svojim nastupom obogatili ovaj poseban dan.Slike pod galerijom.

Vjernici Hrvatske katoličke misije Freiburg-Bad Säckingen, predvođeni voditeljem Misije vlč. Veselkom Župarićem, hodočastili su od 9. do 13. studenoga u Fatimu, Santiago de Compostelu i Lisabon.
Jutarnja pospanost pedeset i jednog hodočasnika, zbog ranog leta u jutarnjim satima iz Basela 9. studenoga, raspršila se dolaskom na brdo Gozo iznad Santiaga de Compostele odakle su i hodočasnici Hrvatske katoličke misije Freiburg – Bad Säckingen, poput mnogih hodočasnika – pješaka poznatog Camina, ugledali tri tornja katedrale svetog Jakova apostola. Taj jutarnji pogled na veličanstvenu katedralu koja čuva tijelo svetoga Jakova, izazvala je radost hrvatskih hodočasnika. Ta se uzvisina zove i Brdo radosti, budući da je brdo Gozo mjesto odakle hodočasnici, nakon dugog pješačenja, prvi put ugledaju katedralu.
Kako bi osjetili dašak čari milijuna hodočasnika koji su pješice došli na grob svetoga Jakova, i hrvatski hodočasnici su se s brda Gozo uputili do 5 i pol kilometara udaljene katedrale. Hodočasnici HKM Freiburg – Bad Säckingen su poput dvojice učenika na putu u Emaus, slušali stručnog vodiča o povijesti Santiaga de Compostele i razgovarali, da bi naposlijetku, po dolasku u centar Santiaga, slavili svetu misu u franjevačkoj crkvi nedaleko katedrale. Poslije mise su se uputili na grob svetog Jakova gdje su se pomolili, a onda i razgledali velebnu katedralu.

Drugi dan su nastavili put prema Fatimi, središnjem cilju hodočašća i jednom od najznačajnijih marijanskih svetišta na svijetu. Tu su ostali puna dva dana u zajedničkoj i osobnoj molitvi i slavljenju svete mise. Vrhunac boravka u Fatimi je bilo euharistijsko slavlje pred Kapelicom ukazanja na glavnom Fatimskom trgu, sagrađene voljom Blažene Djevice Marije koja se 1917. godine ukazala djeci Jacinti, Fancisku i Luciji.
Hodočasnici su obišli glavnu crkvu, zatim velebnu modernu crkvu Presevetoga Trojstva, molili na grobovima vidioca i sudjelovali na procesijama sa upaljenim svijećama. Neki su na koljenima obavili svoje zavjete, a gotovo svi su zapalili svijeće s različitim nakanama i molitvama. Poslije pobožnosti križnoga puta, pod vodstvom vlč. Veselka, uputili su se u obližnje selo Aljustrel, rodno mjesto vidioca.
Posljednja večer završila je molitvom krunice pred Kapelicom ukazanja. Jednu desetku je na hrvatskom jeziku izmolila jedna sudionica hodočašća, a nekoliko muških hodočasnika je dobilo čast nositi kip Gospe Fatimske u procesiji koja je slijedila nakon krunice.
Zadnji dan hodočašća je bio rezerviran za Lisabon, gdje su odmah nakon dolaska slavili svetu misu u crkvi svetoga Antuna. Mnogi nisu znali da je omiljeni svetac sveti Ante zapravo rodom iz Lisabona, jer se najčešće kaže sveti Ante Padovanski, a to je zbog toga što je umro u Padovi.
Razgledavanje Lisabona pod stručnim vodstvom mlade kćeri portugalskih gastarbajtera koja je rođena u Njemačkoj i sa 17 godina se vratila u Portugal, sve je oduševilo. Prekrasan grad i luka iz koje su kroz povijest kretali mnogi moreplovci u otkrivanje novih, nepoznatih zemalja.

Kako su i krenuli, pomalo pospani u jutarnjim satima, ali veseli i dobro raspoloženi, tako su hodočasnici u ranim jutarnjim satima 13. studenoga, poletjeli iz Lisabona za Basel gdje su se srdačnim stiskom ruke i zagrljajem oprostili i izrazili nadu i želju da se opet nađu na zajedničkom hodočašću. Vlč. Veselko je obećao da će i ubuduće biti hodočašća te je odmah najavio sljedeće hodočašće u Lurd koje se svake godine organizira o blagdanu Uzašašća.
Hodočašće u Fatimu će sigurno ostati u trajnoj uspomeni svim hodočasnicima, a zagovor i molitve kod Kraljice svete Krunice u Fatimi dati će im nove snage u svakidašnjem životu. Učvrstili su vjeru i produbili prijateljstva i zajedništvo. Doviđenja u Lurdu!
Tekst: Stjepan Herceg, sudionik hodočašća

Dana 22. 2. 2025. godine s našim učenicima proslavili smo maskenbal. Hrvatska nastava u inozemstvu koordinacija Mannheim i ove godine je u suradnji s Hrvatskom katoličkom misijom i roditeljima iz roditeljskoga vijeća organizirala proslavu maskenbala. Svakakve maske su se našle u dvorani. Pa je tako ondje bilo: tajnih agenata, starih baka, kauboja, Power Rangersa, jagoda, pčelica i raznih drugih veselih maski. Program su vodili vjeroučitelj Antonio Kozina i učiteljica Marijana Jakovljević. U programu su bile razne igre poput plesa ,,Linđo“, izbora za najbolju masku, pogađanje koliko bombona ima u posudi, vožnje ,,tački“. Smijeha. Plesa i glazbe nije nedostajalo, a brižne majke i bake potrudile su se da ne ostanemo gladni.Slike pod galerijom.
Marijana Jakovljević

U subotu i nedjelju (13. i 14. srpnja) Hrvati u Freiburgu i Rheinfeldenu su ugostili misionara don Velimira Tomića, svećenika Mostarsko–duvanjske biskupije koji im je došao u posjet iz Tanzanije.

Don Velimir je 36 godinu misionar u Tanzaniji, zemlji koja se nalazi na istoku Afrike uz obalu Indijskog oceana. Jedan je od rijetkih preostalih misionara iz Europe koji djeluje na tom području. Djeluje u nadbiskupiji Arusha, u misiji Svetog Križa u Kisongu koja je osnovana prije deset godina i sada broji 5.000 vjernika katolika.
Svećenik je prilikom svog kratkog posjeta Freiburgu, izrazio zahvalnost svima onima koji su svojom donacijom dali svoj prilog za izgradnju crkve, župne kuće i vrtića u njegovoj tanzanijskoj župi.
Misija Freiburg – dugi niz godina tradicionalno pomaže Kisongu, a vlč. Veselko Župarić, s još trojicom župljana misije Freiburg, prije pet godina osobno se uvjerilo u rad i djela don Velimirom Tomiću u Tanzaniji.
U nedjelju, 14. srpnja, Hrvati Rheinfeldena i okolnih mjesta su također priredili roštilj i družili se s don Velimirom Tomićem koji im je pričao o njegovom životu u Tanzaniji i odgovarao na veliki broj pitanja.
– Imao sam sreću biti u misiji Kisongo u 2019. i uvjeriti se u veličinu misionara Velimira Tomića i nesebičnu predanost kojom radi preko 30 godina. Vječna borba u oskudnim uvjetima i nevjerojatna duhovna dimenzija koju posjeduje dovela ga je do vrhunca stvaranja gdje mu je potrebna i vaša pomoć, rekao je vlč. Veselko Župarić.
Na kraju misnog slavlja. vlč. Veselko Župarić je pitao djecu po čemu će ga pamtiti, a djeca su u glas odgovorila po frizuri, rekao je don. Velimir Tomić.

U subotu 7. prosinca 2024. godine održana je tradicionalna Nikolinjska zabava učenika hrvatske nastave, nastavnih mjesta Lörrach i Rheinfelden u mjestu Bad Säckingen u organizaciji Misijskoga vijeća. Prigodni program počeo je u 19 sati. Učenici hrvatske nastave sa svojom učiteljicom pripremili su prigodne igrokaze i recitacije, a za kraj su skupa sa ostalom djecom koja su se pridružila pjesmom ,,Sveti Niko svijetom šeta“ pozvali i svetoga Nikolu. Sveti Nikola je došao, a uz njega i strašni Krampus, ali Krampus nije imao što tamo raditi jer su sva djeca bila jako dobra ove godine, pa je otišao kući sa svim šibama koje je ponio. Nakon prigodnoga dječjega programa, proslava se nastavila uz živu glazbu te hranu i piće. Bilo je puno pjesme i plesa, a ljudi su se veselili.

U nedjelju 8. prosinca 2024. godine. održana je tradicionalna Nikolinjska zabava učenika hrvatske nastave u suradnji sa Hrvatskom katoličkom misijom Freiburg te u organizaciji Hrvatske katoličke misije Freiburg. Svečani program počeo je u 16:30 sati u Weiherhof Realschule u Freiburgu. Program se odvijao u blagdanskome duhu i raspoloženju. Učenici hrvatske nastave kao i ostali članovi Hrvatske katoličke misije izveli su razne igrokaze, mjuzikl, pjesme i ples. Kraj Nikolinjske zabave zasladio je dolazak svetog Nikole koji je svoj djeci podijelio prigodne poklone. U prepunoj dvorani tražilo se mjesto više. Vrijedni roditelji i članovi Hrvatske katoličke misije pripremili su slatke i slane delicije te kavu i piće. Gledatelji su bili oduševljeni izvedbama, a pastoralna suradnica Mirta, učiteljica Marijana, vjeroučitelj Antonio ponosni su na svu djecu koja su nastupila. Ovim prigodnim programom ušli smo u pravo blagdansko raspoloženje.Slike pod galerijom.

Marijana Jakovljević