Banners

Test



U subotu, 5. srpnja, svečano je obilježena podjela sakramenta Svete potvrde za 24 mlada vjernika, od kojih je njih 17 primilo ovaj sakrament u Freiburgu, a 7 u Rheinfeldenu.
Središnja misa u jutarnjim satima, koju je predvodio mons. Berislav Grgić, biskup prelat područne prelature Tromsø na sjeveru Norveške, održana je u crkvi u Freiburgu, dok je popodne slavlje nastavljeno u crkvi St. Michael u Karsau.

Na misnom slavlju u Freiburgu, uz biskupa Grgića koncelebrirao je vlč. Fabijan Štedul, a na početku je potpredsjednik Misijskog vijeća Stjepan Herceg uputio srdačnu dobrodošlicu biskupu u ime Hrvatske katoličke misije Freiburg-Bad Säckingen. Ovaj trenutak bio je posebna svečanost za krizmanike, koji su se na primanje Svete potvrde pripremali dvije godine pod vodstvom vjeroučiteljice Mirte Mlinarević i vjeroučitelja Antonija Kozina.

Krizmanici su obnovili svoja krsna obećanja i primili sakrament, a biskup Grgić ohrabrio je mlade da nastave putem vjere, ljubavi i služenja svojoj zajednici. Na kraju mise, biskup je izmolio “Zdravo Mariju” na norveškom jeziku, čime je pokazao povezanost sa svojom biskupijom. U ime roditelja, Ante Krivić zahvalio je biskupu Grgiću i svim nazočnima.

Istog dana u poslijepodnevnim satima, biskup Grgić je udijelio sakrament Svete potvrde za sedam mladih krizmanika u Rheinfeldenu. Na tom je slavlju potpredsjednica Misijskog vijeća, Ankica Jukić, uputila biskupu riječi dobrodošlice, a krizmanici su se fotografirali s biskupom i slavlje su nastavili u krugu obitelji, rodbine i prijatelja..
Ovaj događaj u Freiburgu i Rheinfeldenu bio je snažan trenutak zajedništva i duhovne snage, koji je mladima omogućio da obnove svoj osobni odnos s Bogom i zajednicom, te ih potaknuo da nastave živjeti vjeru u svom svakodnevnom životu.

Katolici grada Freiburga svečano su proslavili svetkovinu Tijelova u četvrtak, 19. lipnja, sudjelovanjem na pontifikalnoj misi u freiburškoj katedrali te procesijom kroz središte grada.
 Euharistijsko slavlje predvodio je nadbiskup Stephan Burger uz koncelebraciju Metropolitanskog kaptola, dok je propovijed održao pomoćni biskup dr. Christian Würtz.
 U svojoj homiliji, biskup Würtz usredotočio se na temu "Božje gostoprimstvo", ističući važnost zajedništva i otvorenosti srca. Oslanjajući se na evanđeoski prikaz čuda hranjenja pet tisuća, poručio je kako Krist ne dolazi čovječanstvu samo kao gost, već kao domaćin koji otvara vrata Božjeg gostoprimstva:
 „Onaj koji dolazi kao gost i posjetitelj u konačnici i sam postaje domaćin i nudi gostoprimstvo u kojem ljudi, svaki od njih i u konačnici cijeli svijet, postaju ljudi, mogu istinski biti kod kuće i iskusiti osjećaj doma.“
 Tijelovo, prema riječima biskupa, nije samo pobožna svetkovina, već konkretna objava euharistijskog zajedništva koje se odražava u svakodnevici. „Učenici ne samo da dovoljno hrane mnoštvo, već obilno, tako da ipak nešto ostane. Ljudi doživljavaju spasenje i mogu se osjećati kao kod kuće“, naglasio je. Euharistija je, rekao je Würtz, „sakramentalno slavlje ovog božanskog gostoprimstva“, u kojem vjernici uvijek iznova mogu pronaći dom i snagu za zajednički život u vjeri.
 Tijelovo, svetkovina posebno posvećena štovanju Oltarskog sakramenta, slavi se četvrtkom nakon svetkovine Presvetog Trojstva, deset dana nakon Duhova. Utemeljenje blagdana seže u 13. stoljeće kada ga je, prema viđenjima redovnice Julijane iz Liègea, 1246. uveo arhiđakon Robert iz Liègea. Papa Urban IV. odredio je 1264. da se blagdan slavi u cijeloj Crkvi, što je potvrdio papa Ivan XXII. 1317. godine. Od tada su procesije s euharistijskim kruhom, koji se nosi u monstranci, postale vidljivi izraz vjere u Kristovu prisutnost.
Ovogodišnjoj svečanosti poseban pečat dali su hrvatski vjernici, koji su sudjelovali u misi i procesiji odjeveni u tradicionalne hrvatske narodne nošnje. U procesiji je crkveni barjak nosio Bernard Crnjac. U molitvi vjernika sudjelovali su vjernici različitih narodnosti, izgovarajući molitve na svojim materinjim jezicima – među njima Afrikanci, Poljaci, Španjolci i Portugalci. Na hrvatskom jeziku molitvu je pročitala Irena Milardović.
Nakon procesije, slavlje je nastavljeno druženjem u prostorijama Hrvatske katoličke misije u Freiburgu, gdje su članovi misijskog vijeća pripremili prigodno jelo i piće, dodatno naglašavajući duh zajedništva koji je obilježio cijelu svetkovinu.

 

U subotu, 10. svibnja 2025., u crkvi Srca Isusova u Freiburgu, tijekom svečanog euharistijskog slavlja, koje je predvodio vel. Veselko Župarić, a koncelebrirao fra Gojko Zovko, upriličena je Prva sveta pričest. Sakrament svete pričesti podijeljen je za osamnaestero djece, 12 djevojčica i 6 dječaka. Djeca su se za sakrament Prve svete pričesti pripremala tijekom cijele tekuće školske godine, te su primanje Isusova tijela u euharistijskom kruhu dočekala s velikim nestrpljenjem. Za vrijeme euharistijskog slavlja, djeca su aktivno sudjelovala čitanjem, prinosom darova i pjevanjem. Svoj doprinos euharistijskom slavlju kroz bogati program slavlja koji je podrazumijevao tekstove prigodnih molitvi, čitanja i pjesmi, uz malene slavljenike dali su i njihovi roditelji i rodbina. Tako je Čitanje pročitao Dragan Augustinović, a Molitvu vjernika Antonijo Vidović, dok je cijelo misno slavlje svojim prekrasnim pjevanjem uveličao misijski zbor.
Prvopričesnici su zatim slavlje nastavili u krugu svoje obitelji, rodbine i najbližih. Prvu svetu Pričest primili su: Ivan Petar Anđelić, Mia Alilović, Sara Augustinović, Maria – Angelina Bijelić – Curkić, Iva Boban, Erika Galić, Ines Jelić, Jakov Mlinarević, Marijan Naletilić, Emilija Tina Nikolić, Noa Nikolić, Mia Petrović, Antonio Relatić, Josipa Vuković Šakić, Viktorija Tomić, Luka Vidović, Nikolina Vukoja, Andrea Zujić i Ema Živković.Slike pod galerijom.

Dana 22. 2. 2025. godine s našim učenicima proslavili smo maskenbal. Hrvatska nastava u inozemstvu koordinacija Mannheim i ove godine je u suradnji s Hrvatskom katoličkom misijom i roditeljima iz roditeljskoga vijeća organizirala proslavu maskenbala. Svakakve maske su se našle u dvorani. Pa je tako ondje bilo: tajnih agenata, starih baka, kauboja, Power Rangersa, jagoda, pčelica i raznih drugih veselih maski. Program su vodili vjeroučitelj Antonio Kozina i učiteljica Marijana Jakovljević. U programu su bile razne igre poput plesa ,,Linđo“, izbora za najbolju masku, pogađanje koliko bombona ima u posudi, vožnje ,,tački“. Smijeha. Plesa i glazbe nije nedostajalo, a brižne majke i bake potrudile su se da ne ostanemo gladni.Slike pod galerijom.
Marijana Jakovljević

Svečanosti su započele zajedničkom svetom misom u prepunoj katedrali Sv. Fridolina (Fridolinsmünster). Tradicionalno, već više od pola stoljeća, jedno od čitanja na blagdan Sv. Fridolina uvijek se odvija na hrvatskom jeziku. Ni ove godine nije bilo drugačije. Čitanje je pročitala Snježana Josipović, koja je istaknula da je sretna što može aktivno sudjelovati u svetoj misi. Posebno je značajno što su Hrvati sudjelovali ne samo u misi, već i u svečanoj procesiji koja je prošetala gradom Bad Säckingen.
Svetu misu predvodio je biskup Chura, msgr. Joseph Maria Bonnemain, u koncelebraciji s još desetak svećenika. U svojoj propovijedi, biskup Joseph Maria Bonnemain istaknuo je da su postojala vremena kada je blagdan Sv. Fridolina u Bad Säckingenu bio izraz bujnosti i radosti, ali da danas, nažalost, ne živimo u takvim vremenima.
S tim u vezi, njegova propovijed poprimila je suvremeni ton. Biskup se upitao što je moglo potaknuti Sv. Fridolina da napusti svoju domovinu i nastani se u stranom kraju: - Fridolin je bio vođen velikom nadom. Nadom da čovjek Kristovu ljubav nosi u srcu. Kao kršćani, svi smo pozvani biti slika te nade, rekao je biskup.
Biskup je naglasio da vjera ljude poziva da budu dio veće zajednice i da svoju vjeru izdižu iz okvira privatnih života. Nije riječ o „titanskom zadatku“ odražavanja Isusovih djela, već o svakodnevnom slijeđenju poziva vjere kako bi se oduprli izazovima i kušnjama svakodnevice. Nadahnut riječima Majke Terezije, Bonnemain je formulirao moto koji ovu misiju prenosi u praksu: „Gospodine, pošalji mi nekoga za koga se mogu brinuti.“
Nakon svete mise, proslava se nastavila u dvorani crkve Svetog Križa u Bad Säckingen, gdje su se Hrvati okupili na zajedničkom ručku. Druženje je bilo ispunjeno veseljem uz folklorni program. U goste su došli članovi Hrvatskog kulturnog društva iz Basela i Züricha, kao i glazbeni sastav „Alkari“ iz Züricha, koji su svojim nastupom obogatili ovaj poseban dan.Slike pod galerijom.