GENERALNI KONZULAT RH STUTTGART
Liebenzellerstr. 4, 70372 Stuttgart

Tel. 00 49 711 9557 10; 00 49 711 9557 135
Fax.00 49711 9557 112

e-mail: Diese E-Mail-Adresse ist vor Spambots geschützt! Zur Anzeige muss JavaScript eingeschaltet sein!

Uredovno vrijeme za stranke :
ponedjeljak, srijeda, petak 8:30-12:30
utorak, četvrtak 8:30-12:30 i 13:30-15:30


Konzularni dani u Freiburgu, Mannheimu, Singenu i Ulmu održavaju se srijedom poslije podne od 14:30 do 17:30 sati prema slijedećem rasporedu:

FREIBURG                  
Prostorije Hrvatske katoličke misije, Ludwigstr. 40-42
04.01.2017.
01.02.2017.
01.03.2017.
05.04.2017.
03.05.2017.
07.06.2017.
05.07.2017.
06.09.2017.
04.10.2017.
22.11.2017.
06.12.2017.

MANNHEIM
Prostorije Hrvatske katoličke misije,D6, 9-11
18.01.2017.
15.02.2017.
15.03.2017.
19.04.2017.
17.05.2017.
21.06.2017.
19.07.2017.
20.09.2017.
18.10.2017.
15.11.2017.
20.12.2017.

SINGEN
Prostorije Hrvatske katoličke misije, Zelglerstr. 4
11.01.2017.
08.03.2017.
10.05.2017.
12.07.2017.
13.09.2017.
08.11.2017.
      
ULM
Prostorije Hrvatske katoličke misije,
Beethovenstr. 3
22.02.2017.
26.04.2017.
28.06.2017.
25.10.2017.
13.12.2017.



Generalni konzul Slavko Novokmet
Diplomati:
Zlatko Kožuhar, konzul drugog razreda
Lada Pleše, konzul drugog razreda
Ivan Sablić, vice-konzul


PRISTOJBE

Plaćanje pristojbi iz područja konzularnih poslova uređeno je Zakonom o upravnim pristojbama („Narodne novine“, broj: 8/96., 77/96., 95/97., 131/97., 68/98., 66/99., 145/99., 30/00., 116/00., 163/03. i 17/04., 110/04., 141/04., 150/05., 153/05., 129/06., 117/07., 25/08., 60/08., 20/10. i 69/10.).
Obračun konzularnih pristojbi obavlja se prema srednjem tečaju kune iz tečajnice Hrvatske narodne banke na dan 01. siječnja poslovne godine, te ovisno o tečaju Eura mogu varirati od godine do godine.
Iznos pristojbe naveden na našim mrežnim stranicama za pojedine konzularne radnje odnosi se na 2015. godinu.
Pristojbu je moguće platiti EC karticom u Generalnom konzulatu RH odnosno gotovinom u BW Bank na uplatnici dobivenoj u GK RH u Stuttgartu. Troškovi transakcije prilikom plaćanja EC karticom iznose 1€.

OVJERE

Državljani Republike Hrvatske (uz predočenje valjane hrvatske identifikacijske isprave) mogu u ovom Generalnom konzulatu izvršiti ovjeru potpisa na punomoćima, izjavama, na određenim vrstama ugovora te izvršiti ovjeru istovjetnosti preslike (prijepisa) s izvornikom.
Konzularna pristojba za ovjeru potpisa ili preslike iznosi 13,00 €.

IZDAVANJE PUTNE ISPRAVE:
U Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Stuttgartu zahtjev za izdavanje hrvatske putovnice može podnijeti hrvatski državljanin koji ima reguliran boravak na području Baden – Württemberga. 

Preporučuje se da se zahtjev za izdavanje nove putovnice preda najkasnije tri mjeseca prije isteka valjanosti važeće putovnice, a s opravdanim razlogom može se predati i ranije.

Zahtjev za izdavanje putovnice podnosi se osobno. Prilikom predavanja zahtjeva uzimaju se otisci prstiju podnositelja zahtjeva.

Za malodobne osobe zahtjev za izdavanje putovnice podnose oba roditelja.  Ukoliko to nije moguće zahtjev podnosi jedan roditelj a drugi putovnicu preuzima.

Ako je drugi roditelj spriječen osobno preuzeti putovnicu, putovnicu može preuzeti roditelj koji je podnio zahtjev uz pisanu suglasnost drugog roditelja s potpisom ovjerenim kod javnog bilježnika ili nadležnog tijela, odnosno u konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u inozemstvu ako se nalazi na području drugog konzularnog predstavništva u odnosu na ono u kojem je zahtjev predan.

Za poslovno nesposobne osobe i djecu kojima je određen skrbnik,  zahtjev podnosi skrbnik. Odluke o skrbništvu donesene u inozemstvu  prije 1. srpnja 2013. prethodno moraju proći postupak priznanja od strane nadležnog suda u RH. Skrbništvo o kojem je odluka donesena nakon 1. srpnja 2013. treba biti upisano u matice rođenih u RH. 

Zakonski zastupnik sa sobom mora imati važeći identifikacijski dokument i dokaz o srodstvu (rodni list) ili dokument o skrbništvu.

Uz čitljivo popunjen zahtjev potrebno je priložiti:

    važeću hrvatsku putovnicu ili drugu ispravu na temelju koje se može provjeriti identitet i hrvatsko državljanstvo;
    dokaz prethodno izvršenoj uplati konzularne pristojbe
    fotografiju - 35 x 45 mm, napravljene kod profesionalnog fotografa ( fotografu treba reći  da je fotografija za biometrijsku putovnicu); ne prihvaćaju se  fotografije sa automata.
    Ako se zahtjev za putovnicu podnosi prvi put potrebno je priložiti i izvod iz matice rođenih i po potrebi domovnicu
    Djeca koja su navršila 12 godina moraju biti prisutna radi potpisivanja zahtjeva i uzimanja otisaka prstiju
    Potvrdu o aktualnoj adresi stanovanja na području SR Njemačke, tzv. Meldebestätigung.
    Uz zahtjev za putnu ispravu za maloljetno dijete roditelj je, uz navedene dokumente, dužan priložiti i rodni list djeteta.

 

Pristojba za putovnicu:

za osobe do 21 godine života iznos od 79,00 €
za osobe iznad 21 godine života iznos od 105,00 €

U oba navedena slučaja naplaćuje se i 1,00 € poštarine za dopisnicu kojom obavještavamo podnositelja zahtjeva da je putovnica izrađena. U konzulatu je  moguće izvršiti uplatu jedino bankovnom karticom u kom slučaju se naplaćuje 1 € za troškove transakcije.

U slučaju krađe ili gubitka putovnice osoba je dužna bez odgode krađu prijaviti nadležnoj policijskoj postaji prema područje na kojem je putovnica ukradena, a gubitak prijaviti nadležnom uredu za strance u kojem je građanin prijavljen na boravku.

Nakon toga osoba je dužna doći u konzulat i prijaviti nestanak putne isprave davanjem pisane izjave o svim okolnostima pod kojima je izgubila putovnicu ili joj je ona ukradena (davanje lažne izjave o tome  predstavlja kazneno djelo).  Pri tome je potrebno priložiti odgovarajuću potvrdu lokalne policije ili ureda za strance iz koje proizlazi da je prijavljen nestanak.

Nakon toga stranka može podnijeti zahtjev za izdavanje nove putovnice.

U slučaju pronalaska putovnice koja je prethodno prijavljena izgubljenom ili ukradenom , njome se  ni u kom slučaju nije dozvoljeno koristiti, nego ju je potrebno donijeti u generalni konzulat radi fizičkog poništenja.

 Osobe koje su uslijed sklapanja ili razvoda braka promijenile prezime mogu podnijeti zahtjev za izdavanje putovnice na novo prezime tek nakon što prijave promjenu u nadležnom matičnom uredu u Republici Hrvatskoj i dostave izvadak iz matice vjenčanih odnosno rođenih i domovnicu u kojima je uneseno novo prezime.

 

Izdavanje druge putne isprave iste vrste

Izmjenama i dopunama Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana, iznimno se omogućuje ishođenje druge putne isprave iste vrste, ako je ona potrebna radi obavljanja gospodarskih, kulturnih ili sportskih djelatnosti u inozemstvu ili iz drugih opravdanih razloga.

U zahtjevu za odobrenje izdavanja druge putovnice iste vrste je potrebno pisano detaljno obrazložiti razloge zbog kojih se traži izdavanje druge putne isprave iste vrste. Također je potrebno priložiti dokaze koji ukazuju na opravdanost zahtjeva, na primjer potvrda da se ranije izdana putovnica nalazi kod nadležnog tijela druge države radi pribavljanja vize za tu državu, potvrda inozemnog poslodavca o razlozima potrebe posjedovanja dviju putovnica vezano uz obavljanje konkretnog posla, dokaz o postojanju u ranije izdanoj putovnici žigova i bilješki nadležnog tijela pojedinih država čime je onemogućen ulazak na državno područje nekih drugih država ( primjerice Izrael i arapske zemlje), kao i druge dokaze ovisno o okolnostima konkretnog slučaja.

Slijedom navedenoga ukoliko postoji opravdan razlog  za izdavanje druge putovnice podnositelj zahtjeva  mora se osobno obratiti ovom generalnom konzulatu radi postavljanja zahtjeva za odobrenje izdavanja druge putovnice iste vrste. Potrebno je predočiti neke od gore navedenih dokaza koji opravdavaju zahtjev. Postavljanje zahtjeva za odobrenje izdavanja druge putovnice iste vrste  i njegova dostava nadležnom tijelu  se naplaćuje po tar. boju 74.st.2 i tar. broju 75. u ukupnom iznosu od 23€,  sukladno Zakonu o upravnim pristojbama. 

Zahtjev za odobrenje izdavanja druge putovnice iste vrste se dostavlja nadležnom tijelu. Nakon dobivanja odobrenja može se postaviti zahtjev za izdavanje druge putovnice iste vrste. Za izdavanje druge putovnice provodi se redoviti upravni postupak za koji se naplaćuje pristojba po tar. broju 76. točka 1. ili 2. ovisno o tome izdaje li se putovnica osobama mlađim ili starijim od 21 godine života.

 

PUTNI LIST

Putni list je putna isprava koja se izdaje hrvatskom državljaninu koji se zatekne u inozemstvu bez putne isprave (nestanak, gubitak ili istek roka valjanosti putovnice) radi povratka u Republiku Hrvatsku. Putni list izdaje veleposlanstvo ili konzularni ured Republike Hrvatske na čijem se području građanin zatekne, s rokom važenja koji je potreban za povratak u Republiku Hrvatsku s tim da se može izdati najduže do 30 dana.

Zahtjev za izdavanje putnog lista podnosi se osobno.
Uz zahtjev je potrebno priložiti:

    dokaz o identitetu
    dokaz o hrvatskom državljanstvu
    2 fotografije – format 35x45 mm.

Ako su osobi ukradeni svi dokumenti iznimno se identitet može utvrditi svjedočenjem dvaju hrvatskih državljana, koji poznaju odnosnu osobu i spremni su o tome dati izjavu pod materijalnom i krivičnom odgovornošću.
Konzularna pristojba za izdavanje putnog lista iznosi 46,00 €.
U slučaju kada osoba podnosi zahtjev za izdavanje putnog lista iz razloga što je tijekom boravka u inozemstvu ostala bez važeće putne isprave, treba priložiti potvrdu o gubitku ili nestanku putovnice i dati izjavu o okolnostima  gubitka ili krađe putovnice

 

OSOBNE ISKAZNICE

Sukladno Zakonu o osobnoj iskaznici („Narodne novine broj 62/15) pravo na hrvatsku osobnu iskaznicu imaju svi hrvatski državljani bez obzira na godine života i bez obzira na to imaju li ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.
Za izdavanje osobne iskaznice nadležne su isključivo policijske uprave ili postaje u Republici Hrvatskoj . Građani koji imaju prebivalište u RH, zahtjev podnose policijskoj upravi ili policijskoj postaji prema mjestu prebivališta. Građani koji nemaju prebivalište u RH, zahtjev za osobnu iskaznicu podnose u bilo kojoj policijskoj upravi  ili policijskoj postaji  na području Republike Hrvatske.

 

VOJNI OBVEZNICI – NOVACI 

Temeljem čl. 39. stavka 1. Zakona o obrani („Narodne novine“ br.: 33/02, 58/02 i 76/07) donesena je Odluka kojom se od 01. siječnja 2008. godine („Narodne novine“ br.: 105/07) novaci neće pozivati na obvezu služenja vojnog roka.
Novak koji boravi u inozemstvu od rođenja ili je s roditeljima otišao u inozemstvo prije nastanka novačke obveze dužan je u kalendarskoj godini u kojoj navršava 18 godina prijaviti se u diplomatsko-konzularno predstavništvo Republike Hrvatske u inozemstvu zbog uvođenja u vojnu evidenciju.

PRIJAVA ROĐENJA DJETETA

Zahtjev za prijavu djeteta u državnu maticu rođenih i knjigu državljana RH podnosi jedan od roditelja, a ako se radi o roditeljima različitih državljanstava zahtjev podnosi onaj roditelj koji je hrvatski državljanin.
Za prijavu rođenja djeteta potrebno je priložiti sljedeće dokumente:

    izvadak iz matice rođenih djeteta izdan na međunarodnom obrascu (međunarodni rodni list izdan prema Bečkoj konvenciji ), u državi u kojoj je dijete rođeno
    dokaz o državljanstvu roditelja (hrvatska putovnica ili domovnica)

Novorođeno dijete upisuje se u maticu rođenih i knjigu državljana prema mjestu prebivališta roditelja u Republici Hrvatskoj. Ako roditelji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, dijete se upisuje u jednom od matičnih ureda grada Zagreba.
Za prijavu rođenja djeteta ne naplaćuje se konzularna pristojba. Ako stranka zatražiti hrvatske isprave (domovnicu i rodni list), za to će se naplatiti pristojba sukladno odredbama Zakona o upravnim pristojbama. 

PRIJAVA SKLAPANJA BRAKA

Hrvatski državljani koji su pred nadležnim tijelima SR Njemačke sklopili brak dužni su prijaviti sklapanje braka  kako bi ga se moglo upisati u matice vjenčanih u RH. To mogu učiniti i putem  generalnog konzulata.
Zahtjevu je potrebno priložiti:
-izvadak iz matice vjenčanih na međunarodnom obrascu (međunarodni vjenčani list izdan po Bečkoj konvenciji)
-putovnicu ili drugu identifikacijsku ispravu oba supružnika
Sklopljeni brak upisuje se u matičnom uredu prema mjestu prebivališta bračnih drugova u Republici Hrvatskoj,  odnosno u gradu Zagrebu ako bračni drugovi nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.
Za prijavu sklopljenog braka  ne naplaćuje se konzularna pristojba, međutim ukoliko stranka zatraži izdavanje hrvatskih isprava, na novo osobno ime  ( domovnicu i vjenčani list) za to će se naplatiti pristojba sukladno odredbama zakona o upravnim pristojbama.
 

PRIJAVA ČINJENICE SMRTI

S obzirom da njemačke vlasti samo u nekim slučajevima same prijavljuju smrt hrvatskih državljana, za prijavu smrti odgovorni su članovi obitelji pokojne osobe. Smrt se preko Generalnog konzulata može prijaviti uz izvadak iz matice umrlih izdan na međunarodnom obrascu (međunarodni smrtni list). Pri podnošenju zahtjeva za upis u maticu umrlih potrebno je donijeti na poništenje putovnicu i osobnu iskaznicu ako ih je pokojnik imao,  bez obzira na njihov rok važenja.

 

IZDAVANJE SPROVODNICE

Sprovodnica se izdaje za prijenos umrle osobe ili ekshumiranih posmrtnih ostataka radi pokopa u Republici Hrvatskoj. Zahtjev mogu podnijeti članovi obitelji pokojne osobe ili predstavnik pogrebnog poduzeća koji će posmrtne ostatke prevesti u Republiku Hrvatsku.
Uz zahtjev za izdavanje sprovodnice prilaže se:

    izvadak iz matice umrlih na međunarodnom obrascu
    liječnička potvrdu o smrti s naznakom uzroka smrti (Todesbescheinigung)
    dokaz o državljanstvu preminule osobe
    putovnica preminule osobe (službenik ju je dužan poništiti)
    odobrenje za prijenos umrle osobe koje izdaje nadležno tijelo države u kojoj je nastupila smrt (Leichenpass)
    u sprovodnicu se upisuju i podaci o pogrebniku, osobni podaci vozača, broj putovnice, reg. oznake vozila, osobni podaci pratitelja umrle osobe, ako će tijelo biti otpremljeno zrakoplovom potrebni su podaci o broju leta, zračnoj kompaniji i zračnoj luci slijetanja zrakoplova. Sve je to potrebno upisati u zahtjev i priložiti službeniku generalnog konzulata.
    dokaz o grobnom mjestu potreban je samo za ukop stranih državljana u Republici Hrvatskoj.

Konzularna pristojba za izdavanje sprovodnice iznosi 39 € .

Napomena:

Ako je zatraženo prenošenje ekshumiranih posmrtnih ostataka preminule osobe, pored već navedenih isprava svakako je potrebno priložiti i zapisnik o ekshumaciji izdan od nadležnih tijela s podacima o danu, vremenu i mjestu ekshumacije.

Tranzit umrle osobe kroz Republiku Hrvatsku obavlja se bez hrvatske sprovodnice.

Prijenos urne s pepelom umrle osobe obavlja se bez sprovodnice, ali je pri prelasku državne granice RH potrebno predočiti potvrdu o kremiranju, koju izdaje krematorij koji je kremiranje obavio.

 

DRŽAVLJANSTVO

Osobe koje su hrvatsko državljanstvo stekle podrijetlom ili rođenjem na području Hrvatske, u evidenciju o državljanstvu upisuju se prilikom upisa u maticu rođenih. Zahtjev za upis u evidenciju može se podnijeti i putem diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.

Poslove stjecanja hrvatskog državljanstva podrijetlom i rođenjem na području Hrvatske obavljaju nadležni uredi državne uprave, odnosno gradski ured Grada Zagreba.

Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem podnosi se osobno u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji, osim ako je riječ o osobi s invaliditetom, kada se može podnijeti putem zakonskog zastupnika ili ovlaštenog opunomoćenika.

Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem može se podnijeti i putem diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.

Poslove u svezi sa stjecanjem hrvatskog državljanstva prirođenjem i po međunarodnim ugovorima obavlja Ministarstvo unutarnjih poslova.

Na internetskim stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova www.mvep.hr  kao i na stranicama Ministarstva unutarnjih poslova (www.mup.hr), dostupne su upute i obrasci vezani za stjecanje hrvatskog državljanstva.

Primitak u državljanstvo

Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva podnosi se u policijskoj upravi, odnosno postaji po mjestu boravka u Republici Hrvatskoj, a ako je boravak u inozemstvu, tada u nadležnoj diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu.
Državljanstvo RH stječe se:

    podrijetlom
    rođenjem na teritoriju Republike Hrvatske
    prirođenjem
    po međunarodnim ugovorima

Zahtjevu se prilaže:

    upitnik ispunjen u prostorijama Generalnog konzulata
    životopis
    dokaz o državljanskom statusu (potvrda o državljanstvu, ovjerena preslika valjane putne isprave odnosno osobne iskaznice)
    izvadak iz matice rođenih (za osobe rođene u inozemstvu -izdan na propisanom obrascu sukladno međunarodnim ugovorima i konvencijama)
    izvadak iz matice vjenčanih ne stariji od 6 mjeseci (ako je brak sklopljen u inozemstvu -izdan na propisanom obrascu sukladno međunarodnim ugovorima i konvencijama)
    uvjerenje o nekažnjavanju države čija je osoba državljanin i države u kojoj ima boravak, ako ne boravi u državi čije državljanstvo ima (prevedeno na hrvatski jezik i ovjereno  pečatom „Apostille“
    – ne starije od šest mjeseci)
    važeća isprava o identitetu
    ukoliko se zahtjev podnosi za dijete potrebno je priložiti dokaz o državljanskom statusu, izvod iz matične knjige rođenih te izvod iz matične knjige vjenčanih zakonskih zastupnika djece
    izjava djeteta starijeg od 14 godina da je suglasno sa zahtjevom

Ovisno o pravnoj osnovi stjecanja hrvatskog državljanstva treba priložiti i druge isprave, npr.:

    za stjecanje po osnovi boravka u Republici Hrvatskoj – isprave kojima se dokazuje regulirani boravak i dužina trajanja boravka u Republici Hrvatskoj (osobna iskaznica za stranca, potvrda o boravku, putna isprava s unesenim podacima o boravku)
    za stjecanje po osnovi braka sa hrvatskim državljaninom – isprava kojom se dokazuje status stalnog nastanjenja, vjenčani list koji nije stariji od šest mjeseci, domovnica bračnog druga
    pripadnici hrvatskog naroda trebaju dostaviti isprave starijeg datuma kojima dokazuju da su se osobno nacionalno izjašnjavali kao pripadnici hrvatskog naroda ili izjašnjavanje roditelja – izvatke iz matice rođenih, vjenčanih, indekse, svjedodžbe, radne knjižice i dr.
    iseljenici – isprave kojima dokazuju iseljenje s područja Republike Hrvatske, a ako se radi o potomcima iseljenika treba dokazati i rodbinsku povezanost s iseljenom osobom (djeca, unuci, praunuci)
    stranac čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Republiku Hrvatsku - mišljenje nadležnog ministarstva o postojanju interesa za primitak u hrvatsko državljanstvo
    osobe otpuštene iz hrvatskog državljanstva (ponovni primitak ) – dokaz o stjecanju stranog državljanstva, rješenje o prestanku hrvatskog državljanstva te dokaz odobrenog boravka u RH

 Napomena: Diplomatska i konzularna predstavništva zaprimaju zahtjeve za primitak u državljanstvo po osnovi pripadnosti hrvatskom narodu ili iseljenicima. Za zahtjeve koji se zaprimaju po drugim osnovama, prema prirodi zahtjeva, nadležne su PU i PP Ministarstva unutarnjih poslova RH.

Utvrđivanje hrvatskog državljanstva

 Zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva mogu podnijeti osobe koje nisu upisane u knjige državljana Hrvatske, a po propisima koji su bili važeći do dana stupanja na snagu Zakona o hrvatskom državljanstvu stekle su to svojstvo. Ispunjenje zakonskih pretpostavki za naknadni upis u knjige državljana utvrđuju se prema propisima koji su važili u trenutku rođenja podnositelja zahtjeva.

Zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva podnosi se policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji, a može se podnijeti i putem diplomatske misije/konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.

Na internetskim stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova ( www.mvep.hr) kao i na stranicama Ministarstva unutarnjih poslova, (www.mup.hr), dostupne su upute i obrasci vezani za utvrđivanje hrvatskog državljanstva.

Uz zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva prilaže se

    izvadak iz matice rođenih (za osobe rođene u inozemstvu -izdan na propisanom obrascu sukladno međunarodnim ugovorima i konvencijama)
    izvod iz matice vjenčanih ne stariji od 6 mjeseci (ako je brak sklopljen u inozemstvu -izdan na propisanom obrascu sukladno međunarodnim ugovorima i konvencijama)
    preslika strane putne isprave ili druge odgovarajuće identifikacijske isprave
    uvjerenje o državljanstvu iz kojeg će biti vidljivo kada je stekao strano državljanstvo
    izvadak iz matice rođenih ili izvadak iz matice vjenčanih za roditelje podnositelja zahtjeva, te dokaz o hrvatskom državljanstvu jednog ili oba roditelja
    za osobe koje su iselile iz Republike Hrvatske (izvan područja tadašnje FNRJ/SFRJ) dobrodošao je svaki dokaz o prijašnjem jugoslavenskom državljanstvu ( stara putovnica, vojna knjižica, radna knjižica)

Napomena: sve isprave prilažu se u izvorniku i preslici.

Prilikom postavljanja zahtjeva za primitak u hrvatsko državljanstvo i utvrđivanje državljanstva naplaćuje se konzularna pristojba sukladno Zakonu o upravnim pristojbama.

 Prestanak državljanstva

Državljanstvo Republike Hrvatske prestaje:

    otpustom
    odricanjem
    po međunarodnim ugovorima

Otpust iz hrvatskog državljanstva može se dati osobi koja je podnijela zahtjev za otpust i udovoljava ovim pretpostavkama:

    da je navršila 18 godina života;
    da nema smetnji glede vojne obveze;
    da je podmirila dužne poreze, takse i druge javne dadžbine te obveze prema pravnim i fizičkim osobama u Republici Hrvatskoj, za koje postoji izvršni naslov;
    da je pravno uredila imovinske obveze iz bračnog odnosa i odnosa roditelja i djece prema hrvatskim državljanima i prema osobama koje ostaju živjeti u Republici Hrvatskoj ;
    da ima strano državljanstvo ili da je dokazala da će biti primljena u strano državljanstvo.

Otpust iz hrvatskog državljanstva ne može dobiti osoba protiv koje se u Republici Hrvatskoj vodi kazneni postupak zbog djela koje se goni po službenoj dužnosti ili ako je u Republici Hrvatskoj osuđena na kaznu zatvora dok tu kaznu ne izdrži.
Zahtjevu se prilaže:

    upitnik popunjen u prostorijama Generalnog konzulata
    životopis
    važeća isprava kojom se dokazuje identitet podnositelja zahtjeva
    dokaz o hrvatskom državljanstvu (ovjerena preslika valjane putne isprave, osobne iskaznice, domovnica)
    dokaz o stranom državljanstvu, odnosno zajamčenje primitka u strano državljanstvo (izvornik i prijevod na hrvatski jezik sačinjen kod sudskog tumača ovjereno pečatom „Apostille“) -Einbuergerungzusicherung
    (koji važi još najmanje 6 mjeseci)
    izvod iz matične knjige rođenih, za osobe rođene u BiH i Srbiji i Crnoj Gori vrijede obrasci koji su u upotrebi u domicilnim zemljama, dok osobe rođene u drugim zemljama trebaju priložiti internacionalni izvod
    (SR Njemačka), osobe u braku trebaju priložiti i izvod iz matične knjige vjenčanih

    Napomena: potrebno je da brak koji je sklopljen u inozemstvu bude proveden u maticama vjenčanih u RH, te u slučaju promjene prezimena potrebno je da prezime u domovnici bude identično sa prezimenom
    u   vjenčanom listu
    Ukoliko se zahtjev podnosi i za dijete:
    izjava djeteta starijeg od 14 godina da je suglasno sa zahtjevom
    izvadak iz matice rođenih
    domovnica
    dokaz o državljanskom statusu drugog roditelja
    izvadak iz matice rođenih i izvadak iz matice vjenčanih roditelja ili zakonskog zastupnika
    dokaz o stranom državljanstvu ili zajamčenje o primitku u strano državljanstvo
    specijalna punomoć kojom se punomoćnik izričito ovlašćuje u predmetu prestanka hrvatskog državljanstva

Napomena: Maloljetne osobe ne mogu biti otpuštene iz hrvatskog državljanstva sve dok i jedan od roditelja posjeduje hrvatsko državljanstvo

Detaljnije informacije dostupne su na: http://www.mup.hr

 

VIZNI REŽIM

Pregled viznog sustava

Ovdje su dostupne osnovne informacije o viznom sustavu koji vrijedi između Hrvatske i drugih država.
Zbog mogućih promjena svakako se preporučuje prije putovanja zatražiti dodatne obavijesti:

    za putovanja stranaca u Hrvatsku:
    u nadležnom veleposlanstvu/konzulatu Hrvatske,
    za putovanja hrvatskih državljana u druge države:
    u nadležnom veleposlanstvu/konzulatu te države

*Prije odlaska na put, obavezno provjerite i preporuke za putovanje, koje možete naći na stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH (www.mvep.hr).

 

VAŽNA OBAVIJEST:

Odlukom Vlade Republike Hrvatske, od 22. srpnja 2014., utvrđena je primjena Odluke br. 565/2014/EU. Svi stranci koji su nositelji valjanih schengenskih isprava, kao i oni koji su nositelji viza i dozvola boravka Bugarske, Cipra i Rumunjske, ne trebaju dodatnu (hrvatsku) vizu za Hrvatsku.
Stranci koji su nositelji:

    jedinstvene vize (C) koja vrijedi za područje svih država Schengeskoga prostora, valjane za dva ili više ulazaka;
    vize s ograničenom područnom valjanošću (LTV), izdane nositelju putne isprave što je ne priznaju jedna ili više, ali ne sve države Schengenskoga prostora, a koja vrijedi za područje država koje priznaju tu
    putnu ispravu, valjane za dva ili više ulazaka;
    dugotrajne vize (D) za boravak dulji od 90 dana, koju je izdala jedna od država članica Schengenskoga prostora;
    dozvole boravka koju je izdala jedna od država članica Schengenskoga prostora,
    vize, valjane za dva ili više ulazaka, i dozvole boravka Bugarske, taksativno navedene u Prilogu I. Odluke br. 565/2014/EU,
    vize, valjane za dva ili više ulazaka, i dozvole boravka Cipra, taksativno navedene u Prilogu III. Odluke br. 565/2014/EU;
    vize, valjane za dva ili više ulazaka, i dozvole boravka Rumunjske, taksativno navedene u Prilogu IV. Odluke br. 565/2014/EU;

ne trebaju vizu za tranzit, ili za namjeravani boravak na području Hrvatske koji ne prelazi 90 dana u svakom razdoblju od 180 dana.

Tekst Odluke br. 565/2014/EU dostupan je na poveznici:
http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=OJ:L:2014:157:FULL&from=EN

Državljanima Republike Kosova, koji su nositelji valjanih schengenskih viza s ograničenom područnom valjanošću (LTV vize), za 2 ili više ulazaka, a koje vrijede za sve države članice Schengenskoga prostora osim za Grčku i Španjolsku, nije potrebna dodatna (hrvatska) viza za tranzit ili za ulazak u Hrvatsku i kratkotrajni boravak (do 90 dana).

Rok valjanosti navedenih isprava koje se priznaju kao jednakovrijedne hrvatskoj vizi mora pokrivati trajanje tranzita ili boravka na području Hrvatske.

Olakšani ulazak stranaca na snazi je do dana potpune primjene odredaba schengenske pravne stečevine u Hrvatskoj.

Stranci, kojima je potrebna viza za Hrvatsku, zahtjev za vizu mogu ispuniti i putem internetskih stranica na poveznici crovisa.mvep.hr (dostupan je na hrvatskom, engleskom, ruskom, ukrajinskom, turskom i albanskom jeziku). Nakon ispunjavanja online zahtjeva, potrebno ga je otisnuti i s ostalom propisanom dokumentacijom podnijeti zahtjev za vizu u nadležnom hrvatskom veleposlanstvu/konzulatu, viznom centru ili posredstvom akreditirane turističke agencije.

Zahtjevi za vizu mogu se podnijeti i u VFS viznim centrima u Alžiru, Armeniji, Bjelarus, Egiptu, Filipinima, Gruziji, Indiji, Indoneziji, Jordanu, Kazahstanu, Libanonu, Kataru, Kuvajtu, Maroku, Nigeriji, Južnoj Africi, Omanu, Rusiji, Saudijskoj Arabiji, Tajlandu,Turskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Ukrajini i Vijetnamu. Dodatne informacije dostupne su za svaku državu u padajućem izborniku Pregleda viznog sustava na stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH (www.mvep.hr)

 

REGULIRANJE BORAVKA I RADA STRANACA U RH

Uvjeti za odobravanje privremenog i stalnog boravka strancima propisani su odredbama Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 130/2011, 74/2013) i pripadajućim podzakonskim aktima.

KATEGORIJE STRANACA

Prema odredbama Zakona o strancima moguće je strane državljane koji žele boraviti odnosno raditi u Hrvatskoj podijeliti u nekoliko kategorija. Dokumentacija koja se prilaže zahtjevu za reguliranje boravka ovisi o navedenoj kategorizaciji. Slijedom navedenog, kategorije stranih državljana su sljedeće:

    DRŽAVLJANI DRŽAVA ČLANICA EGP-a  I ČLANOVI NJIHOVIH OBITELJI
    Stranci – državljani država članica EGP-a ili Švicarske Konfederacije i njihovi članovi obitelji, kao i članovi obitelji hrvatskih državljana
    DRŽAVLJANI TREĆIH DRŽAVA S ODOBRENIM STALNIM BORAVKOM U DRUGOJ DRŽAVI ČLANICI EGP-a I ČLANOVI NJIHOVIH OBITELJI 
    Stranci – državljani trećih država koji imaju odobren stalni boravak na području druge države članice EGP-a i članovi njihovih obitelji.
    VISOKOKVALIFICIRANI DRŽAVLJANI TREĆIH DRŽAVA
    DRŽAVLJANI TREĆIH DRŽAVA     
    Državljani trećih država su stranci koji nemaju državljanstvo države članice Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP). Način reguliranja njihova boravka odnosno rada ovisi o tome imaju li
    odobren  stalni boravak na području države članice EGP-a odnosno jesu li članovi obitelji državljana država članica EGP-a, Švicarske Konfederacije ili hrvatskih državljana ili se ne mogu podvesti pod niti jednu
    od navedenih kategorija.

 1. DRŽAVLJANI DRŽAVA ČLANICA EGP-a I ČLANOVI NJIHOVIH OBITELJI

 Državljani država članica EGP-a, državljani Švicarske Konfederacije, članovi njihovih obitelji i članovi obitelji hrvatskih državljana koji namjeravaju boraviti duže od 3 mjeseca u Republici Hrvatskoj, dužni su najkasnije u roku od 8 dana od isteka 3 mjeseca boravka prijaviti privremeni boravak nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravka.
Potvrda o prijavi privremenog boravka državljaninu države članice EGP-a izdaje se u obliku biometrijske boravišne iskaznice s rokom važenja do 5 godina.

Rad državljana država članica Europske unije i članova njihovih obitelji

Državljanin države članice Europske unije i članovi njegove obitelji mogu u Republici Hrvatskoj raditi i pružati usluge bez dozvole za boravak i rad, odnosno bez potvrde o prijavi rada.
Međutim, temeljem odredbe članka 236. Zakona o strancima, Vlada Republike Hrvatske može propisati primjenu pravila o radu u odnosu na državljane država članica EU i članova njihovih obitelji koje su prema hrvatskim državljanima uvele nacionalne mjere ograničenja pristupu tržištu rada ili mjere koje proizlaze iz dvostranih sporazuma. Takva ograničenja propisana su Uredbom o privremenoj primjeni pravila o radu država članica EU i članova njihovih obitelji.
Popis država članica EU koje su hrvatskim državljanima ograničile pristup svom tržištu rada dostupan je na internetskoj stranici Ministarstva rada i mirovinskog sustava (http://www.mrms.hr).
Temeljem uzajamnosti na državljane tih država članica EU i članove njihovih obitelji primjenjuju se ograničenja u pristupu tržištu rada Republike Hrvatske pa ovi strani državljani svoj radno pravni status mogu regulirati na sljedeći način:

    ako žele raditi do 90 dana godišnje, temeljem potvrde o prijavi rada ili
    ako žele raditi duže od 90 dana godišnje te zasnivaju radni odnos u Republici Hrvatskoj, trebaju podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad.

Navedene mjere će se primjenjivati sve dok države članice Europske unije budu primjenjivale istovrsne nacionalne mjere u odnosu na rad prema državljanima Republike Hrvatske i članovima njihovih obitelji.

2. DRŽAVLJANI TREĆIH DRŽAVA S ODOBRENIM STALNIM BORAVKOM U DRUGOJ DRŽAVI ČLANICI EGP-a I ČLANOVI NJIHOVIH OBITELJI

Stranci iz ove kategorije zahtjeve za privremeni boravak mogu podnijeti u diplomatskoj misiji/konzularnom uredu Republike Hrvatske u državi članici EGP-a u kojoj imaju odobren stalni boravak ili u policijskoj upravi/postaji u Republici Hrvatskoj.
Državljaninu treće države na stalnom boravku u drugoj državi članici EGP-a odobrit će se privremeni boravak ako ima:

    valjanu putnu ispravu,
    sredstva za vlastito uzdržavanje i za uzdržavanje članova obitelji,
    zdravstveno osiguranje i
    ako ispunjava ostale uvjete za odobrenje privremenog boravka s obzirom na svrhu namjeravanog boravka.

3. VISOKOKVALIFICIRANI DRŽAVLJANI TREĆIH DRŽAVA

Izdavanje dozvole boravka i rada - »EU plave karte«

Državljanin treće države koji je visokokvalificirani radnik dužan je podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad u diplomatskoj misiji, odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske, ili policijskoj upravi/postaji prema namjeravanom mjestu boravka.

Dozvola boravka i rada (»EU plava karta«) za državljanina treće države koji je visokokvalificirani radnik istodobno je odobrenje za privremeni boravak i rad na području Republike Hrvatske.

Dozvola boravka i rada može se odobriti državljaninu treće države koji uz ispunjavanje uvjeta iz članka 54. Zakona o strancima (valjana putna isprava, zdravstveno osiguranje, dokaz o sredstvima za uzdržavanje) priloži:

    ugovor o radu ili drugi odgovarajući ugovor za obavljanje poslova visokokvalificiranog radnika, u vremenskom trajanju od najmanje godinu dana,
    dokaz o visokoškolskoj izobrazbi ili završenom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju ili integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju ili specijalističkom diplomskom stručnom studiju.

Odobrenje za boravak i rad (»EU plava karta«) izdaje se državljaninu treće države u obliku biometrijske dozvole boravka.

4. DRŽAVLJANI TREĆIH DRŽAVA

Privremeni boravak odobrava se strancu koji namjerava boraviti ili boravi u Republici Hrvatskoj u svrhu:

    spajanja obitelji,   
    srednjoškolskog obrazovanja i studiranja,
    znanstvenog istraživanja,
    humanitarnog razloga,
    rada,
    rada raspoređenog radnika ili u druge svrhe.

Stranac kojemu za ulazak u Hrvatsku nije potrebna viza zahtjev za odobrenje privremenog boravka može podnijeti u diplomatskoj misiji/konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu ili u policijskoj upravi/postaji prema mjestu namjeravanog boravka, sjedištu poslodavca ili mjestu rada.

Stranac kojem za ulazak u Hrvatsku treba viza, u pravilu, zahtjev za odobrenje privremenog boravka, odnosno zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad, podnosi u diplomatskoj misiji/konzularnom uredu Republike Hrvatske. Iznimno, stranac svoj zahtjev može podnijeti i u policijskoj upravi/postaji prema mjestu namjeravanog boravka ako:

    dolazi radi studiranja na visokom učilištu u statusu redovitog studenta na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini,
    dolazi radi obavljanja znanstvenog istraživanja temeljem ugovora o gostovanju,
    je riječ o strancima iz članka 76. stavka 1. točke 12., 13., 14. i 15. Zakona o strancima. To su stranci koji rade na temelju programa mobilnosti mladih koje Hrvatska provodi u suradnji s drugim državama; znanstveni istraživači, stranci koji se zapošljavaju na znanstvena, znanstveno – nastavna ili druga istraživačka radna mjesta u znanstvenim pravnim osobama; profesori – izvorni govornici stranih jezika, lektori i drugi nastavnici koji izvode nastavu na hrvatskim visokim učilištima ili registriranim školama stranih jezika te stranci koji rade na temelju međunarodnog ugovora, osim ugovora iz članka 79. stavka 1. točke 2. istoga Zakona i članova njegove uže obitelji (nositelj poticajnih mjera sukladno propisu o poticanju ulaganja).

Uz ispunjeni zahtjev za odobrenje prvog privremenog boravka stranac je dužan priložiti:

    fotografiju u boji veličine 35x45 mm
    presliku valjane putne isprave
    dokaz o zdravstvenom osiguranju
    dokaz o osiguranim sredstvima za uzdržavanje i
    dokaz o opravdanosti privremenog boravka (npr. vjenčani list, potvrda o upisu u visokoškolsku ustanovu ili drugi dokaz ovisno o svrsi namjeravanog boravka).

Isprave koje se prilažu zahtjevu moraju biti u izvorniku ili ovjerenom presliku, a strane isprave i u ovjerenom prijevodu na hrvatski jezik te ovjerene sukladno posebnim propisima.

Isprave ne smiju biti starije od šest mjeseci.

U roku od 30 dana od dana primitka obavijesti o odobrenju privremenog boravka, stranac je dužan prijaviti svoje boravište policijskoj upravi/postaji. Ako stranac propusti prijaviti svoje boravište u navedenom roku, odobrenje za privremeni boravak / dozvola za boravak i rad prestaju.

Detaljnije obavijesti o mogućnostima reguliranja boravka i rada stranaca kao i sve propisane obrasce za izdavanje privremenog boravka odnosno dozvole za boravak i rad moguće je pronaći na internetskoj stranici Ministarstva unutarnjih poslova http://www.mup.hr.

 

POPIS ODVJETNIKA U BADEN-WÜRTTEMBERGU KOJI GOVORE HRVATSKI JEZIK
IME I PREZIME ODVJETNIKA
ADRESA UREDA, TELEFON, FAX ,E-MAIL

Zoran Čorak
70372 Stuttgart
Waiblinger Straße 7
0711 54970-30
0711 54970-29
Diese E-Mail-Adresse ist vor Spambots geschützt! Zur Anzeige muss JavaScript eingeschaltet sein!

Kruno Knežević
Bierbrodt Rechtsanwälte 
Kaiserstraße 181-183
76133 Karlsruhe
0721 919530
0721 9195399
Diese E-Mail-Adresse ist vor Spambots geschützt! Zur Anzeige muss JavaScript eingeschaltet sein!

Stefan T. Martinović
BMS Rechtsanwälte
70178 Stuttgart
Fangelsbachstraße 1 
0711 553239-0
0711 553 239-11 
Diese E-Mail-Adresse ist vor Spambots geschützt! Zur Anzeige muss JavaScript eingeschaltet sein!

Nenad Mikec
70372 Stuttgart
Waiblinger Straße 7 
0711 54970-30,
0711 54970-29
Diese E-Mail-Adresse ist vor Spambots geschützt! Zur Anzeige muss JavaScript eingeschaltet sein!

Stefan Pintz
71522 Backnang,
Am Obstmarkt 13   
07191 62160
07191 88376  
Diese E-Mail-Adresse ist vor Spambots geschützt! Zur Anzeige muss JavaScript eingeschaltet sein!


Prtenjača & Prtenjača Rechtsanwälte
Mühlbachstraße 5        
71032 Böblingen
07031 81966-0
07031 81966-13
Diese E-Mail-Adresse ist vor Spambots geschützt! Zur Anzeige muss JavaScript eingeschaltet sein!

Robert Šikić
70182 Stuttgart
Olgastr. 35
0711 530692-90
0711 530692-94