Hrvati iz Bad Säckingena, Rheinfeldena, Lörracha, Freiburga u procesiji Sv. Fridolina
Gotovo pet desetljeća hrvatski vjernici iz Bad Säckingena, Rheinfeldena, Lörracha i Freiburga i iz okolnih mjesta, a dijelom i iz Švicarske svake godine početkom ožujka slave blagdan Sv. Fridolina. Odlazak Hrvata na procesiju i misu svake godine organizira Župsko vijeće Bad Säckingena. I ove su se godine, u nedjelju 06. ožujka, okupili na misnom slavlju u Bad Säckingenu,koje je predvodio biskup Freiburga dr. Peter Birkhofer u koncelebraciji i s voditeljem Hrvatske katoličke misije Freiburg-Bad Säckingen vlč. Veselko Župarićem.


Svake godine poslanica i molitva vjernika čitaju se na hrvatskom jeziku, a ove godine pročitale su ih Anita Arambašić i Snježana Josipović. Zbog jakog nevremena ove godine je otkazana procesija kroz gradsku jezgru grada Bad Säckingen. Viktor Soldo već 49. godina predvodi Hrvate noseći hrvatski barjak. Kazao je kako je u 49 godina, ovo drugi put da je zbog nevremena otkazana procesija.
– Sve ove godine idem u procesiji i s ponosom nosim hrvatski barjak. Hvala Bogu još je puno Hrvata koji podržavaju procesiju i nastavljaju tradiciju ovog grada, a među najupornijima je i obitelj Jukić Ankice i Željka – kaže Soldo. Nakon sv. Mise, slavlje se nastavilo u dvorani crkve Svetog Križa u Bad Säckingena gdje su Hrvati imali zajednički objed. Družili su se i uživali uz folklorni program. U goste im je došlo Hrvatsko kulturno društvo iz Basela i glazbeni sastav „Alkari“ iz Züricha. Program je obogatio i dječji zbor iz Freiburga
Sv. Fridolin, irski monah je u 6. stoljeću došao na područje Säckingena gdje je utemeljio samostan iz kojeg je krenulo pokrštavanje Allemana, germanskog plemena koje je živjelo s jedne i druge strane Rajne.
Säckingen je postao hodočasničko mjesto u koje su dolazili vjernici iz Švicarske, cijelog južnog Badena i djelomično iz Elzasa, tražeći zagovor sv. Fridolina, čiji se zemni ostaci nalaze u prekrasnoj baroknoj crkvi u centru grada.
Hrvatski vjernici koji su se već 60-tih godina prošlog stoljeća počeli naseljavati u tim krajevima, prihvatili su sv. Fridolina kao svojeg zaštitnika pa stoga u sve većem broj u sudjeluju na njegovoj proslavi.